SMIJEŠKIĆI SADRŽAJIMA I AKTIVNOSTIMA IZRAZILI POŠTOVANJE GRADU HEROJU – VUKOVARU

Povodom obilježavanja Dana grada Vukovara djeca iz Dječjeg vrtića “Smiješak” na mnoge načine posvetila su svoje vrijeme i pažnju tom značajnom događaju.

Tako su djeca najstarije skupine “Cvjetići” imali priliku sudjelovati u prezentaciji iskustva i fotografija svog prijatelja Frana O. koji je nedavno posjetio Vukovar. Prezentaciji je prethodio  razgovor na temu doma, domovine i ljubavi prema domu. Potaknuti time, djeca su izražavala svoja iskustva što znači voljeti dom, kako se to može i zašto je to tako važno.

Obzirom da je tema djeci bila vrlo zanimljiva pa i izazovna, u suradnji sa Muzejom organizirali smo posjetu i razgledavanje postave Domovinskog rata kroz koju nas je provela Maša Z. te na zanimljiv i djeci razumljiv, prilagođen način, približila spoznaje vezane uz izložbene materijale.

Svoja iskustva i doživljaje na temu, pojedina djeca izrazila su i crtežom, a cijela skupina je u jednom vrlo lijepom, tihom pa i emocionalnom trenutku, iskazala poštovanje Vukovaru te domovini zajedničkim paljenjem svijeća  i njihovim postavljanjem na prozore vrtića.

20171117_102604 20171117_103058 20171117_103209 20171117_104022

20171117_124302 20171117_140225

Kratko razmišljanje vezano uz obljetnicu Vukovara (…ne zaboravimo i Škabrnju):

“Tko ništa ne zna, ništa ni ne voli” (Paracelsus)… Upoznaj svoju domovinu, njenu povijest i sadašnjost, njene ljude i prirodu, njene tuge i radosti, nadanja i hrabrosti. Upoznaj svoju domovinu da bi je više volio, poštovao i bio zahvalan.

Kao što potičemo i hrabrimo dijete da voli i poštuje svoju obitelj i prijatelje, tako ih trebamo poticati, hrabriti i založiti se da vole svoju domovinu koja nije samo ovo danas, nego i sva ona stoljeća i ljudi prije nas, sve ono što je sada i sve što dolazi poslije nas a na što utječemo i mi sami.

Svatko od nas primio je taj dar slobodne domovine za koju su mnogi trebali dati ono najsvetije i najdragocjenije što su imali – ŽIVOT. Da li smo uopće svjesni što to znači? Da li smo svjesni svoje odgovornosti i dužnosti prema tim ljudima? Da li smo uopće svjesni što znači ljubiti dom i kako, kada i zašto to činimo? Voljeti nekog ( pa tako i domovinu, a domovina nije neka apstrakcija već živa zajednica) kada je sve u redu, kada sve funkcionira, vrlo je lako. No, je li to istinska ljubav?! Mnogo puta posustanemo u toj ljubavi kada nastupe teška vremena, kada se pojave izazovi, kada nije sve oko nas (i u nama) onako kako želimo, mislimo, očekujemo. Istinska ljubav je bezuvjetna, ona ne kalkulira, ne mrmlja, ne osuđuje, ne ponaša se kao turist, ne manipulira, nije površna. Ona je samo savršena u svojoj jednostavnosti, poniznosti, mudrosti, blagosti, istini i spremnosti na žrtvu. Na to nas podsjećaju i ovi dani kada se intenzivno i na mnogo načina prisjećamo našeg Grada heroja – našeg Vukovara. Grad u kojem je toliko simbolike  i istine naše domovine. Grada koji nas podsjeća kako se ljubi, čuva i brani dom i domovina, kako se ostaje i kada ništa nije kako treba, kada si ugrožen, oslabljen, pun tuge i neizvjesnosti, kada si ponizan ali nisi poražen u duhu… I ostaješ, iako ne znaš kakvo će biti sutra, iako podnosiš podsmjehe, kritike, uvrede, prijetnje. Ostaješ jer znaš da tvoj dom nisu zidovi, nego tvoja djeca, obitelj, ljudi.

Budimo zahvalni, budimo odgovorni, budimo strpljivi. Dajmo sve od sebe da se naša djeca osjećaju u svojim domovima, obiteljima i domovini ugodno, zaštićeno i voljeno jer to je potrebno da ostaneš u svojem domu. Imamo slobodu, mir i lijepu, divljenja vrijednu mladu domovinu. Imamo ljude velikog srca i uma, radišne, požrtvovne koji se nerijetko zanemaruju u ime manjine nedorasle i nedostojne domoljublja. Dajmo šansu ljubavi, mudrosti u sebi i oko sebe za domovinu jer samo tako možemo otjerati svako zlo koje joj se želi nametnuti.

I ne zaboravimo… svatko od nas svojim riječima, mislima i dijelom stvara ozračje doma a onda i domovine!